Jučer sam bio u šetnji šumom prateći razvoj divlje bazge. Šumski zrak bio je svjež i čist — mjestimice sam osjetio miris divlje trešnje koja je počela cvasti na pozicijama izloženijim suncu. Bazga je još u ranoj fazi: vegetativni pupovi se otvaraju i stvaraju mlado lišće i nove grančice. Generativni pupovi — koji će kasnije stvoriti cvjetne zametke — još su zatvoreni.
Kada će bazga točno procvasti, teško je predvidjeti. To ovisi o temperaturi, količini sunca i padalinama. U šumi uglavnom počinje cvasti sredinom svibnja, a u ekstremnim slučajevima to može biti početkom ili krajem svibnja. U gradovima bazga cvate znatno ranije — viša temperatura zraka i tla ubrzava proces. Ali bazgu koja raste u gradovima kao ukrasni grm ili stablo naravno ne beremo.
Vegetativni i generativni pupovi
Vegetativni pupovi stvaraju lišće i nove grančice — oni grade strukturu biljke. Generativni pupovi će kasnije stvoriti cvjetne zametke koji će se razviti u karakteristične bijele štitaste cvatove. To je redoslijed koji diktira priroda, i koji mi svake godine iznova pratimo.
Zašto je bazga tako posebna
Crna bazga raste svuda u Hrvatskoj: uz rubove šuma, uz vodotoke, na zapuštenim njivama. Biljka jako voli vodu — uz potoke i rijeke često se nalaze cijele kolonije grmova bazge. Bazga najčešće raste kao grm, ali ponekad formira i pravo stablo s promjerom debla i do 50 centimetara. Kora je tada duboko brazdasta i karakteristično ispucana. Biljke koje rastu na višim, hladnijim lokacijama — poput Zagorja i Gorskog kotara — produciraju cvjetove s intenzivnijim i složenijim mirisom od onih u nizinama.
Toponimi kao vodič do bazge
Zanimljiv način pronalaženja lokacija bazge je pomoću topografskih karata. U Hrvatskoj i Sloveniji nazivi poput Bezgova Draga (udolina u Ličko-senjskoj županiji) i Bezgova Greda izravni su pokazatelji da je bazga tamo rasla od davnina. Bezeg je dijalektalni slavenski naziv za bazgu u tim krajevima — s vlastitom, neovisnom etimologijom. Tko zna čitati kartu, već može predvidjeti gdje su najbolja berbačka mjesta.
Od cvijeta do sirupa — naš proces proizvodnje
Naš sirup od bazge izrađuje se tradicionalnim procesom maceracije. Svježi cvjetovi se odmah nakon berbe uranjaju u otopinu vode, šećera i limunske kiseline — ne samo u vodu. Šećer i limunska kiselina povećavaju osmotski potencijal tekućine, što omogućuje potpunije i učinkovitije izvlačenje aromatičnih tvari iz cvjetova. Industrijski proizvođači često koriste vodene ekstrakte ili umjetne arome — mi ne.
Kada počinje berba?
Još ne znamo — priroda odlučuje, ne kalendar. U šumi očekujemo prve cvjetove oko sredine svibnja, ali kasni mraz ili toplo razdoblje mogu to promijeniti. U nadolazećim tjednima pratit ćemo razvoj i redovito objavljivati ažuriranja.
Organsko certificirano, od porijekla do boce
Sve naše divlje biljke beru se na područjima slobodnim od pesticida i umjetnih gnojiva. Grmlje bazge koje koristimo raste u šumama i livadama koje generacijama nisu kemijski tretirane. Naši proizvodi su certificirano organski — ne zato što je to marketinški pojam, već zato što je to jedini način na koji želimo raditi.
Do sljedećeg ažuriranja — i do početka sezone.
Naš organski sirup od bazge dostupan je u našoj web trgovini.